Pokazalo se da je Adobe napravio odličan posao kupovinom tehnologije jednog od najboljih u ovoj oblasti, Pixmantec RawShooter-a i integracijom njegovih dijelova u svoj CameraRaw sistem.

Prve impresije

Za razliku od starije braće, prve impresije bile su odlične. Odmah sam poletio da provjerim šta se dešava sa balansom bijele boje (white balance). Ovaj put sve je bilo veoma korekno i usklađeno sa onim što bi se za iste postavke dobilo u drugim programima. Ranije to nije bio slučaj, konkretno ACR 3 je navlačio na fotografiju neki ružni žućkasti ton i uvijek sam imao problem da od fotke napravim ono šta hoću. Bar je to bio slučaj za raw fajlove koje sam snimio canonom G5 i kasnije 10D.

Ne izgubivši ni trunku na jednostavnosti, zadržan je stari izgled i koncept rada, uz veliki pomak po pitanju kvalitete dobijenih fotografija. Gledajući danas Adobe Camera Raw paletu čini mi se da ni RawShooter nije drugačije izgledao. Ono najbolje iz oba paketa zablistalo je u punoj snazi.

Specijalitet kuće – mješano meso za dvije osobe :)

Pored svih stvari koje je imao RawShooter, ubačeno je i nešto što do sad nisam primjetio kod konkurencije. U pitanju je mogućnost da se hormatske aberacije otklone još na nivou raw obrade. Detalj koji može da uštedi mnogo vremena i nerava.

Tu su još dvije veoma korisne opcije. Jedna služi za izvlačenje detalja u tamnim dijelovima (Fill Light), a druga za regeneraciju (spašavanje) detalja u svijetlim i progorenim dijelovima (Recovery).

Da ne pominjem šta još ima ovaj alat u svojim paletama, jer ima bukvalno sve što imaju svi ostali. Rad sa njim je veoma logičan a period navikavanje veoma kratak.

Da li je moglo bolje?

Kao i ostali programi, ni CameraRaw nije bez nedostataka. Nema ga, ili bolje da kažem ima pomalo čudan sistem za batch obradu. Moguće je tome doskočiti pomoću Adobe Bridgea ili raznih skripti, ali od nekoga ko se zove Adobe ipak očekujem mrvu više. Objašnjenje vjerovatno leži u činjenici da je ovo samo plugin integrisan u veoma glomazan sistem. Ubjeđen sam da će Adobe poraditi na tome u nekoj budućoj verziji.

Naravno akcent prvenstveno stavljam na kvalitet dobijene fotografije, pa ovaj program po mom mišljenju i dalje nema ozbiljnog konkurenta, posebno zbog njegove integracije u Photoshop. Radeći sa njim ne razmišljam da li je neka fotografija RAW ili TIF, jednostavno je otvorim i radim na njoj. Da ne pričam o veoma dobrom CS3 Bridžu (Bridge) sa kojim je pregledanje i organizacija raw fajlova skoro pa pjesma.

Razočaran na kraju balade

Veoma bitna napomena za one kojima treba kvalitet i na 100% uveličanju. Pretpostavljam da se programerima u osnovnoj verziji ACR-a potkrala greška vezana za segment izvlačenja detalja i oštrenja. U slučaju kontrastnih prelaza ili dijelova na kojima bi se pojavile aberacije nastajao bi pravi haos. Artefakti, površine omeđene halo efektom i neke veoma čudne boje koje nijedan drugi konvertor nije prikazivao. Iako zvuči kao pravi horor, ove greške većini neće smetati. Neće se čak ni primjetiti, osim u slučaju kada se fotografija gleda pri 100% uveličanju. Za manje printove i web, ovo prolazi glatko, tj. neprimjetno, dok za one veće, kada se od fotografije očekuje maksimalni kvalitet, zna biti problema.

Ubrzo nakon što sam primjetio ovo čudno ponašanje, pojavio se i prvi update za CameraRaw. Ne navodeći ovaj problem među otkrivenim i ispravljenim greškama, uz navođenje samo nekih sitnih pobošljanja i par novih opcija, potpuno su me razočarali. Bilo mi je krivo jer je program zaista obećavao.

… i ponovno oduševljen

Ipak sam skinuo sam update, probao ga i ostao bez teksta. Od verzije 4.1 ovaj plugin je postao magičan. Oštrenje sada radi odlično, čak i na kontrastnim prelazima, bez pojave artefakata, čak i za veoma velike vrijednosti. Slično važi i za aberacije. Nadam se da će Adobe u nekoj budućoj verziji implementirati ostatak onih dobrih stvari koje je imao RSP.

Ovo je je ujedno alat koji trenutno koristim i moja definitivna preporuka!

Napomena:

Ovdje se priča o rawu ne završava, već zapravo tek počinje. Kao što sam i ranije najavio, u planu imam da prikažem nekoliko realnih primjera u kojima će se vidjeti njegova puna snaga. Pokušaću da ne udavim sa pričom, a da ipak obuhvatim sve one bitne stvari. Poseban akcent staviću na dinamiku fotografije i mogućnost da se u graničnim situacijama izvuče “onaj detalj” više. Pokušaću i sve to da uporedim sa klasičnim 8 bitnim JPEG formatom i prikazaću njegove glavne nedostatke u odnosu na raw format (slabu dinamiku i potencijal, gubitak detalja usled više uzastopnih snimanja, te pojavu artefakata i color bandinga). Nakon toga zajedno ćemo da “razvijemo” jedan raw fajl od početka do kraja. Pretpostavljam da znate, pisanje i priprema ovakvih tekstova mi oduzimaju zaista mnogo vremena i zato molim za malo strpljenja.

U međuvremenu, fotkajte raw :)

Svjetlopisi.com © 2012 All Rights Reserved.

C1 PRO je imao veoma dobar sistem organizacije. Trebalo je samo malo vremena da povežem podešavanja i način kako funkcioniše sam program. Kupio me je nakon samo petnaest minuta rada sa njim.

Moćan alat

Prava snaga ovog programa jesu veoma dobri detalji na konačnoj fotografiji i odlične kontrole u samom procesu razvijanja. Ako se odlučite promjeniti neki od parametara poput oštrine, redukcije šuma, korekciju balansa bijele boje, kontrasta, ma bilo čega od ponuđenog, ovaj program će to da odradi vrhunski kvalitetno.

Ukratko, napraviće vam super fotke :)

Zanimljivo da mi uz ovaj program Photoshop uopšte nije nedostajao. Bila je to faza kada sam 95% obrade obavljao u njemu. Odlično postavljen i veoma moćan alat u kome je sve bilo tako jednostavno, logično i brzo. Photoshop bih koristio tek za slučaj da neku fotku treba dodatno retuširati.

Mali minus

Imao je batch processing, dobar ali ne na nivou RSP-a. Za slučaj da ga poželite kupiti velika zamjerka ide na njegovu veoma bezobraznu cijenu. Vjerovatno još leže na lovorikama stare slave, potpuno nesvjesni konkurencije, ne trudeći se previše sa inovacijama što bi u današnjim vremenima moglo prilično da ih košta.

Dugo sam koristio C1 PRO i bio zadovoljan sa njim. No, uprkos tome, stalno mi se činilo da sve to može još mrvicu bolje. Priznajem, i dalje sam patio za RawShooterom i nisam mogao da ga izbrišem iz sjećanja :)

Da ne bude zabune, o ovom programu i dan danas mislim sve najbolje.

Svjetlopisi.com © 2012 All Rights Reserved.

Na prvi pogled

Prvi utisak je bio da ovaj program ima brdo opcija. Pozivao je da ga istražim, mamio i obećavao mnogo. Međutim sa današnje vremenske distance ne sjećam se ničeg posebnog. Apsolutno ništa me kod tog programa nije oduševilo ili ostalo u lijepom sjećanju.

Ozbiljan nedostatak

Ono što mi se nije svidjelo, što pamtim čak i danas, jeste količina detalja koju su imale fotke izvučene sa njim. Sve su bile blago mutnjikave, manjkalo je detalja i nikako se nisam mogao oteti opštem utisku plastificiranosti. Kako kad bi neko provukao fotku kroz ImageNeat (program za uklanjanje šuma). Čak i kada bi se povećala vrijednost za oštrinu rezultati nisu bili dobri.

Odustao sam brzo od njega, a kasnije saznao da je to bio (ili još uvijek jeste) bug, da je za neke modele fotića to jednostavno tako.

Svjetlopisi.com © 2012 All Rights Reserved.

Pixmantec RawShooter

Prvo što bih izvojio jeste organizacija posla i logičan raspored svega. Tu je i veoma dobar batch processing koji je integisan u srce sistema i jednostavno ni nemate osjećaj da ga koristite. No kad zatreba, on je tu i odradiće lavovski dio posla. Iako u većini stvari sličan konkurenciji i dan danas mi nedostaju određene specifičnosti vezane za segment batch obrade koje je on imao a ostali nemaju.

Imao je i ugrađen sistem za otklanjanje hotpixela. Ovo sam primjetio sasvim slučajno, kada sam nakon njega probao neke druge raw konvertore. Takodje ovaj alat je krasila veoma pristupačna cijena, a ako me sjećanje dobro služi postojala je i jedna besplatna verzija ovog programa.

Buba zvana bug?

Postojala je jedna sitnica, koju sam primjetio tek kasnije kada sam počeo da se zanimam za microstock fotografiju. Očito je program imao neki čudan algoritam za izvlačenje detalja i oštrenje. Fotke bi, iako oštre, znale da imaju artefakte kada bi ih gledali na 100% uveličanju. Ovo nije strašno, zapravo to nisam ni primjetio, sve dok nisu na nekim stock agencijama počeli da mi vraćaju fotke sa razlogom vidljivih artefakata.

Tako sam vremenom naučio i šta su to artefakti i šta je onaj pravi kvalitet fotke na 100% uveličanju i za profesionalnu ili bolje da kažem komercijalnu primjenu. Ovaj problem se mogao u jednoj mjeri eleminisati tako što bi u sekciji za oštrenje i detalje slajdere stavili na 0. Osim toga, čuo sam da je nekim vlasnicima Nikon fotića u slučaju korištenja “fill light” opcije fotka totalno izgubi kvalitet (izražen šum i čudne boje). Da li je u pitanju greška i pretjerivanje vlasnika Nikon fotića ili neki programski bug, nikad nećemo saznati :)

Legenda živi

Bez obzira na to, RSP je ostao kao moj najdraži program za obradu rawa. Nažalost, nema ga više. Osuđen na penziju, ali ne i na zaborav. Tehnologiju je kupio Adobe, vjerovatno u želji da i u raw oblasti postavi novi standard. Moram vam reći da su u tome dosta uspjeli, ali o tome će biti riječi nešto kasnije.

Dotle, fotkajte RAW :)

Svjetlopisi.com © 2012 All Rights Reserved.

Čak i danas JPEG je jedan od najpopularnijih i najrasprostranjenijih formata, bar kada je fotografija u pitanju. Razlog zašto je to tako leži u sposobnosti njegovog algoritma da veoma dobro “spakuje” informacije što za posledicu ima fajlove relativno male veličine i fotografije koje na prvi pogled nemaju vidljivih gubitaka koji inače nastaju usled JPEG kompresije. Već na drugi pogled iskaču neki ozbiljni nedostaci. Veoma slaba dinamika sa svega 256 nijansi po kanalu je često nedovoljna, a uz nju je prisutan i problem degradacija kvalitete koja je posledica JPEG kompresije (lossy algoritma), posebno u slučaju naknadnog snimanja (što je veći broj snimanja to je veća i degradacija fotografije).

RAW nam zato dolazi kao naručen. Njegova prednost ne leži samo u većoj dinamici i sposobnosti da fotografija ne gubi na kvalitetu usled kompresije. Postoje i drugi formati namjenjeni rasterskoj grafici (npr. TIFF) koji su po tome mnogo kvalitetniji od JPEG-a, no bio bi veoma krupan zalogaj prepustiti manipulaciju takvim fajlovima bilo kom fotoaprat današnjice, prije svega zbog veličine tih fajlova.

Pokazao se kao idealan format jer je pružio mogućnost da proces generisanja fotografije potpuno preselimo iz fotoaparata u digitalnu mračnu komoru, tj. računar. Jednostavno RAW je format koji nudi najveću fleksibilnost u procesu nastajanja digitalne fotografije i njenoj obradi.

Kako nastaje RAW

Zavirimo malo ispod haube. Jedan tipičan senzor kakav se može naći u digitalnom fotoaparatu organizovan je kao matrica piksela, tj. foto elemenata koji sakupljaju spoljašnju svjetlost koja kroz objektiv pada na njegovu površinu. Ta svjetlost, tj. energija fotona, se putem fotodioda i AD konvertora pretvara u digitalni oblik. Zavisno od AD konvertora, intenzitet svakog piksela će imati određen broj tonova (8-bitni AD konvertor daje 256 različitih nivoa, 12-bitni, danas najčešći, 4096, a od skora su u upotrebi i 14-bitni konvertori sa 16384 nivoa). Kao izlaz, dobijamo matricu piksela gdje svaki piskel čuva samo podatak o svom intenzitetu, tj. potpuno monohromatsku fotografiju.

Odakle onda boja?

Bajerov filter

Dr. Bajer (Bryce E. Bayer) iz kompanije Kodak izmislio je filter matricu, tj. šemu rasporeda R-G-B filtera u matrici, po kojoj bi svaki od elemenata trebao da propusti samo jednu od tri RGB komponente. Po ovoj šemi 50% filtera propušta samo zelenu (G), a po 25% crvenu (R) i plavu (B) komponentu upadnog svjetla.

Razlog za dominaciju zelene komponente leži dijelom u činjenici da ljudsko oko može da prepozna mnogo više u zelenom dijelu spektra, a dijelom i zbog toga što zelena boja pokriva najvažniji dio vidljivog spektra. U prirodi ljudskog oka je da ono mnogo bolje reaguje na kontrast nego na boje, tj. mnogo bolje će re reagovati na razliku između svijetlog i tamnog negoli na razliku između dvije boje. Sve to su elementi na kojima je zasnovan ovaj prilično složen koncept. Na ilustraciji koja slijedi prikazan je raspored filtera u Bajerovoj matrici:

Vidimo da svaka od komponenti matrice tj. svaki piksel, bez obzira koji je filter iznad njega, primi samo trećinu informacije. Da bi odredili stvarnu boju tog piksela, potrebno je uraditi interpolaciju na Bajerovom uzorku. Algoritam je dosta složen i izlazi iz okvira ovog teksta. Treba samo znati da danas postoji dosta različitih rješenja za to.

Najbitnije u cijeloj priči je da svaka ćelija na senzoru tj. piksel pojedinačno registruje samo intenzitet svjetla koje je palo na njega. Tek naknadno, uzimajući u obzir vrijednosti okolnih piksela i njihovu poziciju u filter matrici, određuje se i boja tog piksela. Ovaj princip nazivamo Bajerovom interpolacijom.

Pretpostavljam da je ovo bio veoma zamoran dio, ali sam smatrao da nije loše znati bar elementarno o načinu kako naši fotići “vide” svijet oko sebe. Postoji još i Foveon senzor sa jednom potpuno drugačijom organizacijom piksela u matrici, ali je Bajerov senzor (koncept) trenutno najzastupljeniji.

RAW datoteke (fajlovi)

Podaci prikupljeni sa senzora, skupa sa parametrima ekspozicije i svim preostalim parametrima (podešavanjima) koji utiču na završni izgled fotografije, snimaju se na memorijsku karticu u vidu jedne raw datoteke. Opciono, moguće je da se uz ove podatke snimi i ekvivalentna JPEG datoteka.

Svaki proizvođač ima neki svoj standard za zapisivanje ovog formata, a postoje i specifičnosti na nivou svakog modela. To znači da postoji veliki broj različitih tipova raw datoteka. Među najzastupljenijim su: .CRW, .CR2 (Canon), .NEF (Nikon), .RAF (Fuji), .ORF (Olympus), .PEF (Pentax), .SRF, .SR2, .ARW (Sony), .KDC, .DCR (Kodak).

Adobe je otišao korak dalje, pokušavajući sa nametanjem standarda i u želji da se napravi neki univerzalni raw, ponudio nam je .DNG – Adobe Digital Negative, format koji lagano dobija na popularnosti.

Alati za konverziju

Sada kad znamo princip po kome nastaje raw i kako se iz njega generiše fotografija, ostaje još samo jedan segmet – programi (software) za raw konverziju. U pitanju je alat čijom upotrebom, uz odabir potrebnih parametara, naša fotka dobija svoj život i formu.

Proizvođači opreme obično uz nju isporučuju i programe za raw konverziju. Ti su programi manje više uglavnom loši ili bolje da kažem imaju prilično ograničene mogućnosti. Izuzetak je (bar od ovih što sam lično probao) jedino Nikon koji ima zaista sjajanu podršku za raw, no ona nije besplatna. Bez obzira na veliki broj različitih proizvođača i raw datoteka, princip po kome svi oni funkcionišu je zajednički. To je omogućilo da se pojave programi nezavisnih proizvođača softvera koji nude konverziju za veliki broj različitih raw formata.

Obzirom da imam neke osobine hrčka, da ništa ne bacam, da volim organizovati stvari unaprijed i uz detaljno planiranje, za moje poimanje dobrog raw programa trebalo bi da istom vjerujem, da ima kontinuitet i da znam da me sutra, kada nabavim neki novi i još moderniji fotić ovaj neće iznevjeriti i da će ubzro nakon pojave novog modela fotoaparata da se pojavi i nova verzija programa koja podržava upravo taj format.

Dobar program za konverziju trebalo bi, pored svih onih standardnih mogućnosti, da podržava što veći broj formata, da je rad sa njim jednostavan i logičan, da je brz što je više moguće (neki od njih baš i nisu šampioni po pitanju brzine). Svjestan sam da je savršenstvo nemoguće postići, ali treba ga bar imati u vidu :)

Namjera mi je da izdvojim neke od programa koje sam probao u prošlosti i da napišem redak dva o onim popularnijim a u okviru toga daću i moju preporuku. Redosled navođenja nije slučajan, odgovara redosledu kako sam ih i probavao:

• Pixmantec RawShooter Premium (penzionisan, ali vrijedan pažnje)
• Bibble Labs Bibble Pro
• Phase One Capture One PRO (ili kraće C1 PRO)
• Adobe Camera Raw (i to u verziji 4)

Iako različiti, svi u osnovi imaju sličan interfejse za podešavanje bar onih osnovnih parametara. Ovo naravno ne garantuje dobijanje potpuno identičnih rezultata kod svih njih u slučaju istih polaznih vrijednosti jer svaki proizvođač ima svoje algoritme za konverziju. Zbog toga nije loše znati bar neke osnovne karakteristike i specifičnosti svakog od konvertora.

Odlučio sam se da o svakom od njih pišem u zasebnom članku jer mi se čini da ću tako lakše da kanališem eventualnu raspravu o njima. Ovo će mi olakšati i sastavljanje nekog indeksa pojmova u budućnosti, jer će svaki termin da vodi direktno na članak o njemu.

To bi bilo sve za ovaj put, a već za dan ili dva slijedi nastavak.
Dotle, fotkajte RAW :)

Svjetlopisi.com © 2012 All Rights Reserved.

Prije nego napravim mini pregled programa namjenjenih za razvijanje (konverziju, izvlačenje, pretvaranje, obradu) RAW-a, pokušaću da odgovorim na pitanje šta je to RAW format i da navedem neke njegove prednosti i nedostatke.

Šta je to RAW?

Najkraće rečeno, RAW je digitalni “negativ”.

Ne ulazeći previše u tehničke detalje koji variraju od proizvođača do proizvođača, možemo reći da RAW predstavlja zapis prikupljen sa senzora digitalnog fotoaparata i po definiciji bi trebalo da bude bez ikakvih obrada. Namjerno kažem trebalo, jer se dešava da neki proizvođači ipak malo pipnu signal prije nego ga snime. Tehnički, to je detalj koji nas u ovom tekstu previše ne zanima.

Za njegovo korištenje, prikazivanje tj. obradu, potreban nam je program koji će taj format da pretvori u neki od standardnih formata kada je rasterska grafika u pitanju (npr. TIFF ili JPEG). Baš zbog činjenice da je u pitanju neobrađen materijal, da ga treba pretvoriti tj. razviti, raw format nazivaju još i digitalnim negativom.

Koncept

Bitno je znati da sve što podesite na vašem aparatu, izuzev parametara ekspozicije (vrijeme ekspozicije, otvor blende i iso osjetljivost) ostali parametri neće imati uticaja na vaš RAW snimak, tj. sve ostalo će naknadno moći da se podesi i promjeni po slobodnoj želji i potrebi, bez bilo kakvih gubitaka u kvaliteti same fotografije. Čak i više od toga!

Upravo tu leži snaga ovog formata ili da kažem načina snimanja. Uz mogućnost da naknadno korigujete sve one parametare koje inače imate na fotiću, moći ćete da korigujete čak i ekspoziciju. Za neke razumne vrijednosti fotografiju možete posvijetliti ili potamniti, možete izvući detalje u sjenama ili spasiti djelimično izgorene dijelove. Možete mijenjati balans bijele boje (white balance), povećati ili smanjiti oštrinu, otkloniti geometrijske deformacije, vinjetiranje, aberacije i još gomilu toga.

Kada fotić napravi snimak, svi parametri koje ste mogli da podesite na fotiću, a tiču se boja, kontrasta, oštrine, balansa bijele i sl. se takođe snimaju u RAW fajl. Oni kasnije mogu biti iskorišteni kao osnov tj. kao početni set podešavanja u procesu razvijanja digitalnog negativa.

Ako je na vašem fotiću uključena opcija za snimanje oba formata (RAW+JPEG) onda se na osnovu tih parametara generiše taj JPEG fajl, eventualno i thumbnail. Neki prozivođači dodatno kompresuju ove podatke, naravno metodom koja ne izaziva gubitke u kvalitet fotografije (kao što je npr. JPEG kompresija).

Razvijanje (raw konverzija)

Da bi iskoristili fotografiju snimljenu u ovom formatu potrebno ju je najprije razviti tj. prebaciti u neki čitljiviji format namjenjen za čuvanje i obradu rasterske grafike. Zavisno od namjene to su najčešće TIFF ili JPEG (JPG).

Sam proces konverzije se obavlja pomoću programa namjenski pisanih za to – RAW konvertora. Većina ovih programa će na osnovu sirovih informacija sa senzora i dodatno snimljenih parametara (rekli smo da se i oni snimaju u raw) da generiše nešto što u prvi mah treba da liči na JPEG koji bi napravili u tom trenutku da niste koristili raw. Od tada, sve je na vama. Vi ste ti koji odlučujete šta želite od vaše fotke ili bolje da kažem negativa.

U startu, svi konvertori nude jedan osnovni set opcija. Mislim da su ove ispod zajedničke za sve njih:

• Balans bijele boje (white balance /wb/, temperature, tint).
   
• Korekcija ekspozicije (exposure, fill-light, recovery).
   
• Osnovna podešavanja (brightness, contrast, levels, curves, …).
   
• Boje (hue, saturation, vibrance, …).
   
• Detalji i oštrina (sharpening, details, clarity, …).
   
• Kontrola šuma (noise reduction).

Osim osnovnih, većina programa ponudiće još gomilu dodanih opcija, a ta gomila je svakim danom sve veća i veća.

Podešavanjem vrijednosti osnovnih parametara veoma kvalitetno možete korigovati ili da kažem poboljšati svoj originalni snimak i to bez bilo kakvih gubitka u kvaliteti. Ono dodatno se takođe ne može zanemariti jer ćete veoma brzo i bez muke otkloniti neke nedostatke tehničke prirode kao što su vinjetiranje, aberacije, distorzije i slično, čije otklanjanje na drugi način uzima mnogo više vremena.

U životu ništa nije jednostavno, pa tako ni kod RAW formata. Slijede neke njegove prednosti i nedostaci.

Prednosti RAW formata

Odlaganje generisanja fotografije i njene obrade, te njeno preselenje iz fotoaparata u digitalnu mračnu komoru ima određene prednosti. Evo kako ja to vidim:

1. U pitanju je sirov, tj. neobrađen materijal, što nam u startu omogućava mnogo bolju kontrolu u samom procesu razvijanja fotografije jer je mnogo veći broj parametara na koje u tom procesu možemo direktno uticati. Samim tim i krajnji rezultat mora biti kvalitetniji. Osim toga, mnogo znači činjenica da sve to, u slučaju da zadovoljni dobijenim, možemo odraditi ispočetka.
    
2. Čip na fotiću limitiran je jednim veoma bitnim faktorom – brzina obrade. Zbog toga on nikada neće dati maksimalan kvalitet. Sa druge strane programi za konverziju napreduju i ono što se prije 2 godine činilo nemogućim današnji programi i računari obrade dok kažeš hurmašica. Logika je jednostavna, ono što je nekad bio krupan zalogaj slabašnom procesoru vašeg fotića (za slučaj da snimate JPEG) i nešto jačem procesoru vašeg računara (za slučaj da snimate RAW), jednog dana biće rutinska stvar. Ne treba očekivati čuda, no napredak u svemu je veoma primjetan.
    
3. Ništa manje bitan faktor kada je u pitanju digitalna fotografija je balans bijele boje (white balance). Ako ga promašimo na licu mjesta, a snimamo JPEG može se desiti da gotovo nepovratno uništimo fotku. Uz RAW tako nešto se teško može dogoti. Čak i kad promašimo WB, fotka će izgledati “ružno” samo na ekranu fotića. U digitalnoj mračnoj komori uz samo klik ili dva stvari će doći na svoje mjesto.
    
4. Neke napredne stvari poput otklanjanje geometrijskih anomalija, vinjetiranja, aberacija i slično koriguju sa sa velikom lakoćom i u letu.
    
5. Ako vec svaku fotku iz digitalaca naknadno obrađujemo na računaru, zašto onda i proces kreiranja fotografije iz sirovih informacija sa senzora ne bi premjestili tamo?
    
6. RAW nam pruža mogućnost naknadne korekcije ekspozicije, oštrine, kontrasta, mogućnost izvlačenje detalja iz tamnih dijelova i spašavanje progorenih dijelova.
    
7. Nema gubitaka usled JPEG kompresije, nema kompresije boja i pojave color bandinga, mnogo je veća dinamika i komocija za svaku naknadnu obradu, što za JPEG nije slučaj jer kvaliet opada sa svakom idućom izmjenom tj. snimanjem.
    
8. Po pitanju dinamike i potencijala: JPEG ima 8 bita sa 256 mogućih vrijednosti za svaku RGB komponentu. RAW najčešće ima 12 ili u novije vrijeme 14 bita sa 4069 (12bit) odnosno 16384 (14bit) vrijednosti po svakom kanalu. Obratite pažnju koliki skok i finoća u prelazima mogu da se dobiju za samo 2 bita razlike, a onda uporedite to sa skromnih 256 nijansi koliko ima JPEG. Stvar je jasna, zar ne?
    
9. Generalno, to je format gladan vremena i prostora na disku, ali proporcionalno tome komocija i kvalitet koji se dobiju opravdavaju uloženo. Da ne pominjem da dobijete i čokoladicu uz njega :)

… i njegovi nedostaci

1. Najveći nedostatak je veličina RAW fajlova i prostor potreban za njihovo skladištenje. Veliki broj kartica, diskova, backup cd-ova… Fajlovi su veliki i zaista zauzimaju u prosjeku 4 do 5 puta više prostora nego sličan JPEG.
    
2. Obrada, tj. razvijanje traži dodatno vrijeme i trud koji je potrebno uložiti da bi dobili finalnu fotografiju. Ovo već može biti presudno za neke od nas kojima je vrijeme kritično (reporteri, fotografi vjenčanja, …).
    
3. Ne treba zanemariti ni logistiku – dodatna programska podrška, te jači procesor u računaru sa više rama i ogromnim diskovima za skladištenje. No to je nešto što zahtjeva svaka ozbiljna obrada fotografije i to je cijena koju preporučujem da platite, posebno imajući na umu vremenski faktor (sve veći diskovi, sve manje cijene…) jer mnogo, zaista mnogo ćete dobiti na kraju.
    
4. Potrebno je još malo iskustva i znanja. Većina onih koji počnu da koriste raw prođe kroz fazu u kojoj su sve RAW fotke loše a krajnji rezultati nikakvi. JPEG se tada čini kao mnogo bolja i kvalitetnija opcija. Lično sam prošao tu fazu i tačno zanam kako to izgleda. Obična iluzija u koju se upada zbog neiskustva, neznanja i/ili trenutnih navika.

Zaboravio sam da napomenem, da bi snimali u RAW formatu vaš fotić mora da ima podršku za to :)))

RAW vs JPEG

Neću dužiti, siguran sam da iz iznesenog, već sami možete izvesti neke zaključke. Još važnije će biti iskustvo iz prakse. Čovjek se najlakše prilagodi samom sebi.

• RAW koristite ako su uslovi snimanja nepredvidivi, ako niste sigurni u svoju fotografsku procjenu ili nemate vremena za nju, ako želite naknadno da utičete na ogroman broj parametara i imate vrhunski kvalitet. A uz sve to imate dovoljno vremena za naknadnu (post) obradu.
   
• JPEG (JPG) koristite ako je vrijeme presudan faktor, ako fotografije morate brzo da štampate ili proslijedite dalje, ako ste limitirani slobodnim prostorom na kartici/disku ili jednostavno lijeni i nije vas briga za kvalitet.

Zaključak

Sasvim je evidentno, kako vrijeme prolazi, sve se usavršava. Od našeg fotografskog znanja, preko raznih tehnike vezanih za obradu fotografije, sve do programa za razvijanje RAW-a i samih fotoaparata. Sa aspekta korištenja raw formata, čak i ovo bi trebalo da bude dovoljan razlog da koliko je danas počnete snimati RAW :)

U tekstovima koji slijede napraviću kratak osvrt na raw format, pomenuću neke popularnije programe namjenjene njegovoj obradi konverziji, te navesti neke njihove osnovne prednosti i nedostatke. Nakon toga, pokušaću da na jedan pristupačan način detaljno opišem ilustrujem sam proces konverzije raw fajla i eventualno njegove naknadne obrade.

Dotle, fotkajte RAW :)

Svjetlopisi.com © 2012 All Rights Reserved.